Putovanje zrakoplovom je u procvatu, a broj putnika ─çe se udvostru─Źiti u sljede─çih dvadeset godina. Potra┼żnja za zrakoplovstvom posebno je vidljiva u azijsko-pacifi─Źkoj regiji, gdje rastu─çe gospodarsko bogatstvo otvara nove mogu─çnosti putovanja.

Zrakoplovstvo ─Źini oko 15% globalnog rasta potra┼żnje za naftom do 2030. godine u IEA-inom scenariju novih politika, sli─Źno kao ┼íto je to slu─Źaj s putni─Źkim vozilima. Takav porast zna─Źi da ─çe zrakoplovstvo do 2030. ─Źiniti 3,5% globalnih CO2 emisija koje su povezane s energijom, ┼íto je u odnosu na danas vi┼íe od 2,5%, unato─Ź stalnim pobolj┼íanjima u u─Źinkovitosti zrakoplovstva.

Ovo pro┼íirenje nagla┼íava potrebu da se zrakoplovna industrija bori s emisijama ugljika. Za sada, teku─ça ugljikovodi─Źna goriva kao ┼íto je mlazno gorivo ostaju jedino sredstvo za pokretanje komercijalnog zra─Źnog prometa. Stoga, uz kontinuirano pobolj┼íanje energetske u─Źinkovitosti, odr┼żivo zrakoplovno gorivo (SAF), kao ┼íto su zrakoplovna biogoriva, klju─Źno je za smanjenje emisija ugljika u zrakoplovstvu.

Zrakoplovna industrija se obvezala na smanjenje emisija uglji─Źnog dioksida za 50% do 2050. godine u odnosu na razinu iz 2005. Mije┼íanje SAF-a s fosilnim mlaznim gorivom bit ─çe klju─Źno za postizanje tog cilja. To se odra┼żava u scenariju odr┼żivog razvoja IEA-e (SDS), koji predvi─Ĺa da ─çe do 2030. biogoriva dosegnuti oko 10% potra┼żnje, a blizu 20% do 2040. godine.

Zrakoplovna industrija pokazuje sna┼żnu predanost odr┼żivom kori┼ítenju goriva

Prvi let kori┼ítenjem mije┼íanog biogoriva odr┼żan je 2008. godine. Od tada ih je koristilo vi┼íe od 150.000 letova. Samo pet zra─Źnih luka danas ima redovitu distribuciju biogoriva (Bergen, Brisbane, Los Angeles, Oslo i Stockholm), dok druge nude povremenu opskrbu. No, centralizirana priroda goriva u zrakoplovstvu, gdje manje od 5% svih zra─Źnih luka upravlja s 90% me─Ĺunarodnih letova, zna─Źi da bi raspolo┼żivost SAF-a na malom broju zra─Źnih luka mogla pokriti veliki dio potra┼żnje.

Jo┼í jedan pokazatelj predanosti zrakoplovstva rastu─çem kori┼ítenju SAF-a je sporazum o dugoro─Źnim otkupima izme─Ĺu zra─Źnih prijevoznika i proizvo─Ĺa─Źa biogoriva. Oni sada kumulativno pokrivaju oko 6 milijardi litara goriva. Ispunjavanje toga zahtijevat ─çe daljnje proizvodne pogone, a neke su zrakoplovne tvrtke izravno investirale u projekte rafinerije biogoriva.

Ipak, proizvodnja zrakoplovnog biogoriva u 2018. iznosila je oko 15 milijuna litara, ┼íto je manje od 0,1% ukupne potro┼ínje zrakoplovnog goriva. To zna─Źi da je potreban znatno br┼żi razvoj tr┼żi┼íta kako bi se dostigla razina proizvodnje SAF-a koju zahtijeva zrakoplovna industrija.

Razvoj tehnologije nu┼żan je za pove─çanje dostupnosti zrakoplovnog biogoriva

Trenutno je odobreno pet na─Źina proizvodnje zrakoplovnog biogoriva za mije┼íanje s fosilnim gorivom. Me─Ĺutim, samo jedan – hidroprocesirani esteri i sinteti─Źki parafinski kerozin (HEFA-SPK) – trenutno je tehni─Źki zreo i komercijaliziran. Stoga se o─Źekuje da ─çe HEFA-SPK biti glavno zrakoplovno biogorivo koje ─çe se koristiti u kratkoro─Źnom do srednjoro─Źnom razdoblju.
Ispunjavanje 2% godi┼ínje potra┼żnje za mlaznim gorivom iz me─Ĺunarodnog zrakoplovstva sa SAF-om moglo bi donijeti nu┼żno smanjenje tro┼íkova za samoodr┼żivo tr┼żi┼íte SAF-a. Ispunjavanje takve razine potra┼żnje zahtijeva pove─çane proizvodne kapacitete HEFA-SPK. Ako ─çe se u potpunosti u pokrivati novim pogonima, trebat ─çe oko 20 rafinerija. To bi moglo privu─çi ulaganja od 10 milijardi dolara. Iako zna─Źajno, relativno je malo u usporedbi s ulaganjima u fosilna goriva koja iznose 60 milijardi dolara samo u 2017. godini.

Potrebno je kontinuirano istra┼żivati i razvijati kako bi se podr┼żala komercijalizacija novih naprednih zrakoplovnih biogoriva gdje postoji potencijal za kori┼ítenje poljoprivrednih ostataka i komunalnog otpada. Ove sirovine postoje u izobilju i op─çenito ko┼ítaju manje od otpadnih ulja i ┼żivotinjskih masti koje uobi─Źajeno koristi HEFA-SPK, i stoga mogu olak┼íati ve─çu proizvodnju SAF-a. Nadalje, sinteti─Źka goriva proizvedena iz obnovljivih izvora elektri─Źne energije, CO2 i vode putem procesa Power-to-Liquid mogu dugoro─Źno ponuditi alternativni izvor goriva za zrakoplovstvo.

Potrebna je i bolja konkurentnost troškova biogoriva s fosilnim gorivima

SAF je trenutno skuplji od mlaznog goriva, a ta je premija tro┼íkova klju─Źna prepreka njegovom ┼íirem kori┼ítenju. Tro┼íkovi goriva su najve─çi pojedina─Źni tro┼íkovi za zra─Źne prijevoznike, ┼íto u prosjeku ─Źini 22% izravnih tro┼íkova, a pokrivanje zna─Źajne premije tro┼íkova za kori┼ítenje zrakoplovnih biogoriva je izazov.

Konkurentnost SAF ovisi o tro┼íku proizvodnje u odnosu na fosilni kerozin (koji varira s cijenom sirove nafte). Za sva biogoriva dobava isplative sirovine je temelj za postizanje konkurentnosti, jer su sirovine glavna odrednica proizvodnih tro┼íkova. Za HEFA-SPK rafinerije, to se mo┼że ostvariti projektiranjem kontinuirane proizvodnje.

Dugoro─Źno, prijevoznici mogu unutar tro┼íkova karata uklju─Źiti i premije za potro┼ínju SAF-a. Prema trenutnim cijenama i dana┼ínjoj prosje─Źnoj energetskoj u─Źinkovitosti, dodatni tro┼íak po putniku za 15% mje┼íavinu HEFA ne mora biti visok u usporedbi s drugim elementima koji utje─Źu na cijene karata, kao ┼íto je klasa sjedenja, vrijeme kupnje ulaznica i porez. Me─Ĺutim, zbog konkurentnosti zrakoplovne industrije, osjetljivost korisnika na cijenu temeljna je mjera za zrakoplovne tvrtke.

Mjere politike su klju─Źne za poticanje potra┼żnje za odr┼żivim zrakoplovnim gorivom
Impresivan napredak postignut je u kori┼ítenju SAF-a od prvog leta na biogoriva prije deset godina. Me─Ĺutim, kako bi se ispunio potencijal za smanjenje utjecaja pove─çanog zra─Źnog prometa na klimu, potrebni je daljnji tehnolo┼íki razvoj uz pobolj┼íanu ekonomiju.

Okvire politike dr┼że klju─Źnu ulogu u ovoj ranoj fazi razvoja industrije SAF-a. Bez podupiraju─çe politike, zrakoplovna industrija vjerojatno ne─çe pove─çati potro┼ínju biogoriva na razinu na kojoj tro┼íkovi padaju i SAF postaje samoodr┼żiv.

Subvencioniranje potro┼ínje SAF-a predvi─Ĺenog u scenariju SDS-a 2025., oko 5% ukupne potra┼żnje zrakoplovnog mlaznog goriva, zahtijevalo bi oko 6,5 milijardi dolara subvencije. To je daleko ispod potpore za proizvodnju obnovljive energije u 2017., koja je dostigla 143 milijarde dolara.

Druge mjere koje bi mogle podr┼żati razvoj tr┼żi┼íta SAF-a uklju─Źuju:

ÔÇó Financijske mjere smanjenja rizika za ulaganja u rafinerijske projekte (npr. Bespovratna sredstva, kreditna jamstva).
ÔÇó Mjere za osiguravanje zajam─Źenog otkup SAF-a, npr. mandati, ciljevi i javne nabave.
ÔÇó Ostali mehanizmi kojima se zatvaraju razlike u tro┼íkovima izme─Ĺu SAF i fosilnog mlaznog goriva, npr. odre─Ĺivanje cijena ugljika.
Zemlje imaju ve─çu kontrolu nad politi─Źkom podr┼íkom za doma─çe od me─Ĺunarodnog zrakoplovstva, a uvo─Ĺenje nacionalnih mehanizama politike za olak┼íavanje potro┼ínje SAF-a sve je br┼żi. Sjedinjene Dr┼żave, Europska unija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norve┼íka imaju nedavno uspostavljene politi─Źke mehanizme koji ─çe podr┼żati kori┼ítenje zrakoplovnih biogoriva. Kako bi stekli povjerenje donositelja odluka i op─çe javnosti, takva ─çe podr┼íka morati biti povezana s robusnim kriterijima odr┼żivosti goriva.

Shema kompenzacije i smanjenja emisije ugljika za me─Ĺunarodno zrakoplovstvo (CORSIA), koja bi trebala biti uvedena 2021. godine, bit ─çe glavni mehanizam za ispunjavanje dugoro─Źnih ciljeva dekarbonizacije u zrakoplovstvu. Potro┼ínja SAF-a i kupnja uglji─Źnih emisijskih jedinica dva su glavna na─Źina za postizanje uskla─Ĺenosti s CORSIA-om, s tim da je relativna atraktivnost tih mjera za zrakoplovnu industriju ovisna o njihovim tro┼íkovima po toni emisije CO2.

IEA je aktivna u odr┼żivoj bioenergiji. Obnovljivi izvori energije 2018. istra┼żili su ulogu moderne OIE u cijelom energetskom sustavu, a 2017. godine objavili su tehnolo┼íki plan za isporuku odr┼żivih OIE. IEA je tako─Ĺer voditelj platforme Biofuture.

 

Izvor: IEA

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

en_US
hr en_US